Stočari muku muče s vukovima

Ivica (57) je imao uspješan OPG, ali od svega je morao odustati

Ivica Medak iz Kozičkih Poljica pored Vrgorca, zatvara jednu stranicu u životu i okreće novu. Ovaj 57-godišnjak prije nekoliko godina odlučio je umirovljenički život u Makarskoj zamjeniti pastirskim u rodnom selu, otvorio je OPG-e, a na farmi u zaseoku Medacima, nema čega nije bilo.

Putnici su na kućnim vratima mogli kupiti od svježeg mesa do sira... Bivši zaposlenik Hrvatskih šuma prije svega okrenuo se kozarstvu, nabavio je 70 koza, tri krave, ovce, piliće... Međutim, iz mjeseca u mjesec broj koza je opadao, a jedan od glavnih razloga bili su učestali napadi vukova, koji su se udomaćili u vrgorskim brdsko-planinskim selima. U pola godine zaklali su mu 30 koza.

Naravno, prijavio je on sve to nadležnom vještaku za vuka, dok čeka oštetu za stradalo blago, odlučio je potpuno rasprodati stado koza. Na svom Facebooku profilu, napisao je: „Prodajem 20 koza i 18 kozlića, 1200 kuna po kozi, a kozliće dajem gratis“.

Kad smo vidjeli tu informaciju, odmah smo poslali jedan upit Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, zašto se već duže vrijeme ne uvode kvote za odstrijel vuka, jer smo znali da Medak svoje stado između ostalog prodaje jer se ne može više boriti s vukovima.

No, nije ovdje samo riječ o Medaku, stočari u Zabiokovlju posljednjih godina vode velike bitke s vukovima, kao i lovci. Gotovo da nema tjedna kad je otvorena lovna sezona, a da jedan lovački pas ne strada u vrletima Biokova ili okolnih vrgorskih brda i planina. No, u nadležnom Ministarstvu još ne razmišljaju o uvođenju kvota, kao npr. Austriji koja je to odobrila krajem siječnja ove godine, a prema nekim natpisima zbog puno manjeg broja napada.

“Prema odredbama Zakona o zaštiti prirode, koji je usklađen s odredbama EU Direktive o staništima, odstrel vuka može se dopustiti iznimno u interesu javnog zdravlja i sigurnosti ljudi (interventni odstrel). Također, moguće je dopustiti odstrel radi sprječavanja ozbiljne štete na imovini, uključujući štete na stoci, ali samo ako za to ne postoje druge pogodne mogućnosti i ako to neće štetiti stanju očuvanja populacije. Prijašnji zahvati u populaciju vuka u obliku odstrjela nisu uvijek donijeli očekivane rezultate u vidu smanjenja broja šteta na domaćim životinjama. Štoviše, iako kontroliran i selektivan, odstrel povećava opasnost od usmrćivanja reproduktivnih alfa jedinki (mužjaka i ženke) što uzrokuje urušavanje socijalne hijerarhije čopora te dolazi do njegove destabilizacije, a mogućnost šteta na domaćim životinjama u širem području time se samo dodatno povećava”, kažu nam u Službi za odnose s javnošću nadležnog ministarstva zašto nema kvota za odstrel vuka.

Nakon ove informacije kontaktirali smo i Medaka, da čujemo i njegovo mišljanje o ovoj temi.

- Nemam komentara, jadna država i jadni mi stočari. Sve je jasno. Evo, danas mi čovjek dolazi po stado, prodao sam sve. I molim vas nemojte pisati da je borba s vukovima jedan od razloga zašto sam odlučio zatvoriti ovo poglavlje u životu i rasprodati stado, to je glavni razlog - rekao nam je jedan od najmlađih vrgorski stočara, jer većina njegovih preostalih kolega je pri kraju šestog desetljeća života ili duboko zagazila u 70-e godine.

Stočari i lovci tvrde da se u posljednjih nekoliko godina broj vukova u prirodi znatno razmnožio, neki tvrde da na područje RH u ovom trenutku ima više od 400 jedinki. Zanimalo nas je s kojom brojkom barataju u ministarstvu.

“U svrhu izrade europskog Izvješća o stanju očuvanosti vrsta i stanišnih tipova sa dodataka Direktive o staništima za izvještajno razdoblje od 2013. do 2018. Republika Hrvatska je po prvi puta od svog pristupanju EU podnijela svoje nacionalno izvješće. Prema tim podacima brojnost vuka u Hrvatskoj procijenjena je na nešto manje od 200 jedinki (172-194). U tijeku je razvoj nacionalnog programa praćenja kao osnove za uspostavu sustavnog prikupljanja i analize podataka o npr. veličini populacije (brojnosti), području rasprostranjenosti, kvaliteti staništa i sličnih parametara o stanju očuvanosti vuka. Prije izrade Programa praćenja potrebno je odrediti referentne (početne) vrijednosti podataka parametara o stanju očuvanosti. Referentne vrijednosti su početni podaci o veličini populacije (brojnosti) i području rasprostranjenosti pojedinih vrsta te području rasprostranjenosti pojedinog stanišnog tipa. S tim referentnim vrijednostima se kasnije uspoređuju rezultati praćenja stanja očuvanosti tijekom niza godina te se na taj način ocjenjuje i uspješnost mjera očuvanja i zaštite”, s ovim odgovorom iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, zaključili smo ovu temu.

Objavio: www.slobodnadalmacija.hr