Demetra Alfa: Haskap

Voće budućnosti uspijeva i u Slavoniji: Super bobica za kojom se otimaju i u svijetu

Obitelj Davorke Savić živi na relaciji Zagreb – Garešnica. Davorka je inženjerka građevine, baš kao i njezin suprug, a sin Dominik Čiček je klasični filolog. Međutim, ovo nije priča o njihovim karijerama. Oni se, naime, bave poljoprivredom, s kojom sve do 2014. godine nisu imali baš nikakve veze. Odnosno dok, priča nam Davorka, nije naslijedila zemlju u malenom slavonskome mjestu Uljanik te krenula razmišljati što bi mogla s njom. Budući da je u pitanju bila njena djedovina, prodaja nije dolazila u obzir, pa je obitelj došla na ideju da se počnu baviti ekopoljoprivredom, ali za naše podneblje malo drugačijom i tad slabo poznatom kulturom.

Kako haskap živi u Slavoniji?

Sve je počelo tako što je, priča nam naša sugovornica, mnogo puta čitala u novinama kako je proizvodnja voća u Hrvatskoj vrlo slaba.

- Znate da na internetu možete pronaći baš sve. Tako smo istraživali i naišli na haskap, odnosno sibirsku borovnicu. Morali smo saznati sve o uzgoju i shvatili smo da bi ta bobica mogla biti dobra za ovu našu klimu. I onda smo se bacili na posao. Krenuli smo kontaktirati neke rasadnike i najboljim nam se učinio jedan u Poljskoj. Otišli smo k njima u posjet kako bismo se malo bolje upoznali s proizvodom – priča nam na početku simpatična Davorka, koja je danas ponosna vlasnica najveće hrvatske plantaže sibirske borovnice.

S prvom sadnjom počeli su 2014. i to, kako kaže Davorka – "na slijepo" jer nisu poznavali okus, a namirnica se nigdje u Europi nije mogla kupiti kao gotov svježi proizvod.

- Iskreno ću vam reći. Ušli smo u rizik, koji se danas ipak isplatio. Znate kako je to bilo? Prve plodove ubrali smo s maloga grma čisto da saznamo kakav je okus. I onda smo se oduševili te shvatili – to je to! Krenuli smo onda u proširenje cijele plantaže tako da smo kupili još nešto susjedne zemlje. Danas smo ponosni na svojih 7,5 hektara – rekla nam je Davorka.

Izrazito zdrava namirnica

S obzirom na to da ova namirnica u našem podneblju nije toliko poznata niti raširena, zanimalo nas je što je sve potrebno za uzgoj sibirske borovnice.

- Mi smo imali sreće, naša je zemlja bila dobra za uzgoj haskapa. Nije toliko zahtjevan, ali mora se paziti na to da tlo nije previše kiselo. U početku nam je bilo malo teško jer ljudi nisu znali o čemu je riječ – iskreno govori Davorka.

Posebno je sretna i ponosna što su, barem oni koji su čuli za haskap, prepoznali njezin rad i trud. A najviše joj, kaže Davorka, pomaže sin, koji se potpuno posvetio poljoprivredi.

- Suprug je ostao posvećen građevini, a sin i ja odlučili smo posvetiti se prirodi. Š½ivot na dvije lokacije nekad zna biti naporan jer, znate, sad je vrijeme berbe, radni dan počinje u 5 sati, a završava kasno navečer. Nema nam odmora. Međutim, nije nam teško kad znamo da naš proizvod ima i mnoge zdravstvene koristi – simpatično pojašnjava naša sugovornica.

Ova slatkasta bobica inače je izuzetno bogata flavonoidima, vitaminima kao što su A, C, E i skupina B, i mineralima koji su djelujući u sinergiji bitni za zdravlje kostiju, srca i krvnih žila, ali i cijeli imunološki sustav. Zadnja ispitivanja koja su provedena u Kanadi dokazala su, ističe naša sugovornica, da haskap ima i jak protuupalni i neuroprotektivni učinak na organizam.

Sok i ocat od haskapa

Oduvijek je, priča nam Davorka bila ekološki osviještena, tako da, kad je ušla u ovaj posao, nije niti razmišljala da bi se bavila konvencionalnom poljoprivredom.

- Svjedoci smo sve češćih pomora pčela, a to znači samo jedno. Ljudi nesavjesno primjenjuju pesticide, insekticide i druga strašno agresivna sredstva koja štete okolišu. Konvencionalna poljoprivreda usmjerena je da donese maksimalan prinos i na taj način crpi tlo. Za razliku od toga, ekopoljoprivreda usmjerena je na povećanje količine humusa u tlu, a to je najvažnije kako bi se vratio život ovom našem tlu i kako bismo očuvali mikroorganizme koji stvaraju plodno tlo – objašnjava nam Davorka, koja kaže da se u životu, pa i u poljoprivrednom poslu, vodi onom izrekom "važno je napraviti prvi korak i krenuti od sebe kako bi se očuvala priroda".

Obitelj Davorke Savić najponosnija je na svoj ekološki matični sok od sibirske borovnice, a posebno su se posvetili i proizvodnji octa.

- Sok nam je najvažniji proizvod i s njim smo krenuli. Onda smo se odlučili na proizvodnju octa, i to po staroj recepturi, odnosno proizvodimo ga prirodnim procesom fermentacije i naš proizvod mora odležati 18 mjeseci. Nije pasteriziran, tako da se očuvaju svi enzimi i probiotici, što ga u konačnici čini izuzetno zdravim proizvodom. Prošle smo godine počeli proizvoditi sušene i mljevene borovnice. A u budućnosti pripremamo liker i malu seriju džemova. Ponosni smo i na to što su nas prepoznali polako i na međunarodnom tržištu, tako da smo prošle godine ostvarili suradnju i s jednom njemačkom tvrtkom – otkriva nam Davorka, koja ove godine očekuje od 3000 do 4000 litara soka.

Obitelj Davorke Savić sa svojim ekološkim matičnim sokom sibirske borovnice jedan je od 10 finalista Zelene medalje - projekta 24sata i Kauflanda. Zelena medalja, izbor za najboljeg ekoproizvođača - projekt 24sata u suradnji s Kauflandom, pokrenut je upravo s ciljem promocije važnosti održive proizvodnje. Sljedećih tjedana na platformama 24sata nastavljamo objavljivati priče o finalistima Zelene medalje, a ime sretnog pobjednika doznat ćemo na svečanoj dodjeli nagrade 30. lipnja 2022.